Novosti

Natjecanje spasioca

Utorak, 9. kolovoza je u Puli u organizaciji Istarskog spasilačkog kluba "Boškarini" održano natjecanje spasioca u dvije discipline: osvajanje zastavica i štafeta. Štafetna utrka odvijala se u vodi i uključivala je tri natjecatelja u kojima je jedan predstavljao žrtvu koju su ostala dvojica (spasioci) morala tegliti i izvući iz vode. Druga disciplina u osvajanu zastavica odvijala se na pijesku. Nakon natjecanja proglašeni su najbolji uz podjelu medalja i nagrada, te zajednička druženje.

Galerija

12. kolovoza - Međunarodni dan mladih

Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza, a 2022. godina proglašena je i Europskom godinom mladih, što stvara priliku da istaknemo njihov doprinos i važnu društvenu ulogu i to u vremenima u kojim je niz vanjskih okolnosti nepovoljno utjecao direktno na mlade ostavljajući za sobom brojne negativne i zdravstvene i psihološke posljedice.
 
Uz sve navedeno i u svim uvjetima doprinos mladih Hrvatskog Crvenog križa od neupitne je važnosti za rast i razvoj Crvenog križa, ali i za realizaciju kako svakodobnih djelatnosti i usluga tako i aktivnosti uslijed odgovora na krizne situacije.

Ova godina od osobitog je značaja upravo za mlade Hrvatskog Crvenog križa jer naši mladi broje ravno 100 godina, od davne 1922. godine koja se smatra godinom osnutka Podmlatka Crvenog križa.
 
Pa pođimo u priču o prošlosti do sadašnjosti mladih Hrvatskog Crvenog križa...

Sudbina Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca još od svojega početka povezana je s mladim ljudima. U “Sjećanju na Solferino” utemeljitelj Pokreta Henry Dunant ostavio nam je svjedočenje o sudjelovanju djece i mladih u pružanju pomoći ranjenima, koje je i sam uključio u svoja nastojanja. S ciljem razvoja rada s mladima, Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca) u tadašnju Jugoslaviju poslala je predstavnicu američkog podmlatka Crvenog križa koja je Glavnom odboru Jugoslavenskog Crvenog križa u prosincu 1921. godine predstavila aktivnosti podmlatka. Na sjednici Glavnog odbora održanoj 28. siječnja 1922. godine usvojena su Pravila podmlatka Crvenog križa što se smatra i datumom osnutka podmlatka Crvenog križa.

Rad podmlatka u tom razdoblju obuhvaćao je: stjecanje higijenskih navika, poticanje i razvijanje humanih i socijalnih osjećaja kod školske djece te socijalne i zdravstvene aktivnosti. Za učenice viših razreda srednjih i stručnih škola održavali su se tečajevi za buduće majke. U srednjim školama održavali su se i tečajevi za njegu bolesnika i tečajevi prve pomoći. Za učiteljice su se održavali tečajevi iz kućne i školske higijene, tečajevi za vođenje i uređenje školskih kuhinja te tečajevi za organiziranje ljetovanja i zimovanja. Školske kuhinje također su jedna od značajnih djelatnosti u tom razdoblju. U početku su školske kuhinje osnivane u manje razvijenim krajevima i u krajevima pogođenima elementarnim nepogodama, a kasnije i u drugim školama. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata članovi podmlatka Crvenog križa sudjelovali su u već spomenutim aktivnostima te ih nastavili razvijati i širiti.
 
U novije vrijeme, nakon što su 1994. godine prikupljeni podaci o postojećim organizacijama mladih, početkom 1995. godine izrađen je okvirni program rada mladeži Hrvatskog Crvenog križa kojeg je prihvatilo Ministarstvo prosvjete i športa koje je svim osnovnim i srednjim školama preporučilo suradnju s Hrvatskim Crvenim križem. Uz pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Njemačkog Crvenog križa tijekom 1994. godine osposobljeni su prvi voditelji seminara za obuku mladih. Edukacije su se počele redovito provoditi u društvima Crvenog križa, a ubrzo su s djelovanjem započeli i klubovi mladih.
Mlade Hrvatskog Crvenog križa danas čine članovi do 30 godina starosti (učenici, studenti i mladi građani) koji djeluju u skladu s načelima Crvenog križa, Statutom Hrvatskog Crvenog križa i Pravilnikom o radu mladih Hrvatskog Crvenog križa. Mladi Hrvatskog Crvenog križa dijele se na: podmladak (djeca do završetka osnovne škole) i mlade osobe (od završetka osnovne škole do navršenih 30 godina života).
 
Mladi su uključeni u gotovo sve aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa i predstavljaju okosnicu volontera. Aktivnosti za mlade i s mladima provode se pri društvima Crvenog križa, ali i u osnovnim i srednjim školama, vrtićima te fakultetima, pri raznim udrugama i institucijama.

U društvima Crvenog križa djeluju klubovi u kojima mladi proširuju svoja znanja, jačaju vještine i kapacitete te provode aktivnosti na dobrobit cijele zajednice. Mladi već desetljećima djeluju i u terenskim jedinicama čija je svrha stjecanje osnovnog znanja potrebnog za djelovanje u kriznim situacijama. Prvi klub osnovan je 1995. godine u Bujama, a prema godišnjem izvješću za 2021. godinu trenutno su aktivna 43 kluba mladih i 10 terenskih jedinica.
 
Hrvatski Crveni križ prepoznat je kao nositelj humanitarnog odgoja učenika u školama. Cilj tog programa je razvijanje osjećaja humanosti, tolerancije, suosjećanja i odgovornosti za sebe i zajednicu i svijesti o potrebi zdravog načina života te priprema za izvanredne situacije, podizanje ekološke svijesti, prevencija trgovanja ljudima i poticanje na volontiranje. Od 1997. godine organiziraju se natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa koja su od 2002. godine uvrštena u Vremenik natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Danas mladi Hrvatskog Crvenog križa djeluju kroz Skupštinu i Odbor mladih Hrvatskog Crvenog križa. Skupština mladih Hrvatskog Crvenog križa, koja u trenutnom 3. sazivu broji 64 predstavnika, osnovana je 19. ožujka 2016. godine nakon što je Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 22. listopada 2015. godine usvojio Strategiju uključivanja mladih Hrvatskog Crvenog križa.
 
Aktivnosti koje se provode s mladima i za mlade omogućuju im da izrastu u mlade ljude koji samouvjereno i odgovorno sudjeluju u društvenim procesima te su aktivni sudionici zajednica u kojima žive.

Tekst preuzet sa službenih stranica Hrvatskog Crvenog križa

Svjetski dan prevencije utapanja

Ove će se godine 25. srpnja diljem svijeta obilježiti drugi po redu Svjetski dan prevencije utapanja. Obilježit će ga i Hrvatski Crveni križ, organizacija koja ima najveću bazu osposobljenih spasioca u Republici Hrvatskoj. 

Iskustva spasioca Crvenoga križa pokazuju da do nesreća, odnosno utapanja dolazi najčešće zbog neznanja plivanja, konzumacije alkohola, skoka s visine u vodu neprovjerene dubine, ulaska u vodu dok je osoba vruća, nepoštivanja uputa i znakova na plažama te puštanja djecu u vodu bez nadzora.

„Svatko se može utopiti, ali nitko ne bi smio jer se svako utapanje može spriječiti ako se ponašamo odgovorno i razumno. Ove je godine slogan da svatko od nas može učiniti barem jednu stvar kako bi spriječio utapanje i to je istina. Svi mi možemo i moramo paziti i na sebe i na druge“, ističe voditeljica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa.

U Hrvatskoj godišnje od slučajnog utapanja umre oko 90 osoba, a upravo je utapanje drugi vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, nakon prometnih nesreća. Na svjetskoj razini dnevno se utopi 650 osoba, odnosno 26 ljudi svakih sat vremena.

„Utapanje je javnozdravstveno pitanje koje pogađa sve zemlje i regije, ali malo o tome govorimo i upravo zato se i krenulo sa Svjetskim danom prevencije utapanja. Cilj je informirati i educirati ljude. Utapanje se možemo dogoditi svakome od nas“, napominje Radovanović.

Središnje događanje Hrvatskog Crvenog križa kojim će se obilježiti Svjetski dan prevencije utapanja bit će održano u Zadru, u nedjelju, 24. srpnja, od 10 sati na plaži Kolovare. Bit će organizirane spasilačke radionice za djecu, radionice prve pomoći te pokazna vježba spašavanja utopljenika iz mora. Uz profesionalne spasioce, u vježbi će sudjelovati i juniori spasioci iz Zadra.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, na sam Svjetski dan prevencije utapanja, 25. srpnja, diljem Hrvatske osvijetlit ćemo prepoznatljive objekte i građevine plavom bojom kako bismo i na taj način poslali poruku o važnosti prevencije utapanja.

U plavoj boji svijetlit će sljedeći objekti:

1.            ZAGREB  - fontane kod NSK i Meštrovićev paviljon (Dom HDLU)

2.            RIJEKA – dvije dizalice u brodogradilištu „3. maj“

3.            VUKOVAR – vodotoranj

4.            OSIJEK - fontana

5.            ZADAR – crvka Sv. Donata

6.            PULA – kružni tok – dizalica u brodogradilištu Uljanik

7.            SPLIT – fontana na Splitskoj rivi

8.            ŠIBENIK – fontane

9.            VARAŽDIN – Hrvatsko narodno kazalište i vodotoranj

Zaštitimo se od vrućine

14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi

                     "Darivanje krvi je čin solidarnosti. Darujte krv i spasite život"

Svjetski  dan darivatelja krvi održava se 14. lipnja svake godine. Dan je stvoren za:

-        podići globalnu svijest o potrebi sigurne krvi i krvnih pripravaka za transfuziju

-        istaknuti ključni doprinos dobrovoljnih, neplaćenih darivatelja krvi nacionalnim     

       zdravstvenim sustavima;

-        podržati nacionalne usluge transfuzije krvi, organizacije davatelja krvi i druge nevladine organizacije u jačanju i proširenju njihovih dobrovoljnih programa darivanja krvi jačanjem    nacionalne i lokalne kampanje.

Krv i krvni pripravci bitni su resursi za učinkovito liječenje žena koje pate od krvarenja povezanog s trudnoćom i porođajem; djeca koja pate od teške anemije zbog malarije i pothranjenosti; bolesnika s poremećajima krvi i koštane srži, nasljednim poremećajima hemoglobina i stanjima imunološkog nedostatka; žrtve traume, hitnih slučajeva, katastrofa i nesreća, kao i pacijenti koji se podvrgavaju naprednim medicinskim i kirurškim zahvatima.   Potreba za krvlju je univerzalna, ali pristup krvi za sve one kojima je potrebna nije. Nestašica krvi posebno  je  izražena u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. 

Kako bi se osiguralo da svi kojima je potrebna transfuzija imaju pristup sigurnoj krvi, sve zemlje trebaju dobrovoljne, neplaćene darivatelje krvi koji redovito daju krv. Učinkovit program darivatelja krvi, koji karakterizira široko i aktivno sudjelovanje stanovništva, ključan je za zadovoljavanje potrebe za transfuzijom krvi tijekom mirnodopskog vremena kao i tijekom hitnih slučajeva ili katastrofa, kada postoji porast potražnje za krvlju ili kada je to utjecalo na normalan rad krvnih usluga. Iako poticajna društvena i kulturna atmosfera sa snažnom solidarnošću olakšava razvoj  učinkovitog programa darivatelja krvi, opće je poznato i da sam čin darivanja krvi doprinosi stvaranju društvenih veza i izgradnji ujedinjene zajednice. 

FOKUS OVOGODIŠNJE KAMPANJE

Za 2022. godinu slogan Svjetskog dana darivatelja krvi bit će:

                     "Darivanje krvi je čin solidarnosti. Darujte krv i spasite život"

kako biste skrenuli pozornost na uloge koje dobrovoljno darivanje krvi ima u spašavanju života i jačanju solidarnosti unutar zajednica.   

Posebni ciljevi  ovogodišnje kampanje su:

-        zahvaliti darivateljima krvi u cijelom svijetu i stvoriti  širu svijest  javnosti o potrebi redovitog, neplaćenog darivanja krvi;  

-        istaknuti  potrebu za redovitim darivanjem krvi tijekom cijele godine kako bi se održale odgovarajuće zalihe i postigao univerzalan i pravodoban  pristup sigurnoj transfuziji krvi;

-        prepoznati i promicati vrijednosti dobrovoljnog neplaćenog darivanja krvi u jačanju  solidarnosti zajednice  i socijalne kohezije;

-        podizanje svijesti o potrebi povećanih ulaganja vlada u izgradnju održivog i otpornog nacionalnog krvnog sustava i povećanje prikupljanja od dobrovoljnih darivatelja krvi bez naknade.

Posebna aktivnost kojom se zemlje svijeta potiču na provedbu ovogodišnje kampanje je širenje raznim medijima priča o ljudima čiji su životi bili spašeni darivanjem krvi kao način motiviranja redovitih darivatelja  krvi da nastave davati krv i motiviraju ljude dobrog zdravlja koji nikada nisu davali krv da počnu to činiti.

DOMAĆIN DOGAĐAJA NA SVJETSKI DAN DARIVATELJA KRVI 2022.G.

Meksiko će biti domaćin Svjetskog dana darivatelja krvi 2022. putem svog Nacionalnog  centra za krv. Globalni događaj održat će se u Mexico Cityju 14. lipnja 2022.

DARIVANJE KRVI U PRVIH ŠEST MJESECI U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

U prvih šest mjeseci u 2022. godini u našoj županiji prikupilo se oko 2850 doza krvi. U tom periodu ostvarene su 54 akcije i darivatelji  su bili pozvanani na tri Apela koja je oglasio Transfuzijski centar KBC Rijeka. Nakon pandemijske stanke ove godine su darivatelji bili pozvani 24. svibnja  2022.g. u Ured predsjednika RH Zorana Milanovića na svečanost na kojoj im je uručio odlikovanja višestrukim darivateljima krvi koji su do 2019. godine krv darovali 75 puta i više (žene) te 100 puta i više (muškarci). Odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske dobilo je ukupno 8 darivatelja iz Istarske županije i to: Grbac Marino (posthumno) iz GDCK Buzet, Augustinović Ante i Kos Marijan iz GDCK Labin, Prodan Goran iz GDCK Poreč, Korman Samir, Koroman Boris i Sever Darko iz GDCK Pula te Bana Ivica iz GDCK Rovinj.

Darivatelji koji su ostvarili iste rezultate u 2020.g. i 2021.g. bit će pozvani naknadno. Također, jako smo zahvalni jer u prvih šest mjeseci na akcije nam se odazvalo 190 novih darivatelja.

Budući su u vrijeme pandemije veća okupljanja bila zabranjena Susret darivatelja krvi u IŽ morali smo otkazati pa planiramo da se ove godine napokon održi i to 1.10. 2022. godine na području Labinštine. Darivatelji će biti pravovremeno obaviješteni preko naših GDCK na akcijama.

Svim dobrovoljnim darivateljima krvi upućujemo iskrene čestitke povodom Svjetskog dana darivatelja te im zahvaljujemo na iskazanoj solidarnosti, humanosti i na svakoj darovanoj dozi krvi koja je mnogima spasila život.

Društvo Crvenog križa Istarske županije i Gradska društva Crvenog križa.