Novosti

Tjedan borbe protiv tuberkuloze - 14.-22.09.2022.

Prema aktualnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od tuberkuloze godišnje oboli 10 milijuna osoba, a 1,5 milijun oboljelih umire od tuberkuloze. Premda je tuberkuloza proširena u cijelom svijetu, ipak najviše oboljelih živi u nekim zemalja (Bangladeš, Indija, Indonezija, Kina, Nigerija, Pakistan, Filipini, Južnoafrička Republika). Tuberkuloza je posljednjih godina postala najčešća pridružena zarazna bolest kao „vodeći ubojica“ među HIV pozitivnima.
 
Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika (Mycobacterium tuberculosis) ili Kochov bacil - prema dr. Robertu Kochu koji je 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze. Izvor zaraze tuberkulozom je bolesna osoba u čijem se iskašljaju nalaze bacili tuberkuloze koji se šire kapljičnim putem zrakom (aerosolom) poput prehlade (govor, kašalj, kihanje) i udisanjem dospijevaju u pluća. Uzročnik tuberkuloze može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti (latentna infekcija) pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti niti je zarazna za druge osobe u svojoj okolini. Samo manji postotak ljudi oboli od aktivne i većinom plućne tuberkuloze
 
Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (starije i raseljene osobe, beskućnici, zatvorenici, alkoholičari, pušači), a siromaštvo, pothranjenost i loši higijenski uvjeti života pridonose razvoju tuberkuloze. Širenju zaraze pogoduje bliski kontakt s osobom oboljelom od tuberkuloze (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj).
 
Na tuberkulozu treba misliti kod dugotrajnog suhog kašlja, gubitka apetita ili tjelesne mase kao i kod upale pluća koja ne prolazi. Tuberkuloza se otkriva pojavom općih simptoma i znakova bolesti koji traju duže od tri tjedna (kašalj, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne mase, slabost, umor). Tuberkuloza najčešće zahvaća pluća, ali može zahvatiti i druge organe (limfni čvorovi, mozak, bubrezi, kosti) pa se tad razvija kao izvan plućna tuberkuloza. Liječenje tuberkuloze počinje u bolnici i traje dva mjeseca, a nakon otpusta iz bolnice potrebno je daljnje liječenje još četiri mjeseca, uz nužno pridržavanje svih liječničkih uputa.
 
Svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, a barem jedna od njih će oboljeti. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih osoba umire tijekom pet godina. Nepravilno liječenje tuberkuloze smanjuje mogućnost potpunog izlječenja i može dovesti do razvoja težih oblika multirezistentne tuberkuloze (stvaranje otpornosti prema nekim ili svim lijekovima) od koje godišnje oboli 800 tisuća osoba u svijetu. Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi redovitim uzimanjem više lijekova istodobno (antituberkulotici). Cijepljenje je najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze.
 
Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj je bilo 183 osoba novooboljelih od tuberkuloze (4,5 oboljelih na 100 tisuća stanovnika), a 19 je osoba umrlo od tuberkuloze. Bez obzira što je u Republici Hrvatskoj dobra epidemiološka situacija, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti kod upale pluća koja ne prolazi uobičajenim liječenjem. Posljednjih godina uočen je porast broja oboljelih od tuberkuloze kod osoba koje boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), dijabetesa, malignih bolesti ili koji su na neki drugi način oslabljenog imuniteta.
 
Svake godine Hrvatski Crveni križ obilježava zajedničku akciju društava Hrvatskog Crvenog križa - Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna, čime se želi podsjetiti na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze u našoj zemlji.
 
ČUVAJMO NAŠA PLUĆA!

10.rujna - Svjetski dan prve pomoći

Svjetski dan prve pomoći: Važnost cjeloživotnog učenja

Svake godine diljem svijeta druge subote u rujnu obilježava se Svjetski dan prve pomoći. Bez obzira na dob, posjedovanje vještina i znanja prve pomoći pomaže u stvaranju sigurnijih i zdravijih zajednica. Djeci, odraslima ili starijim osobama potrebno je omogućiti kvalitetne edukacije iz prve pomoći jer nas cjeloživotna predanost učenju i pružanju prve pomoći čini otpornijima. Znanje prve pomoći mora biti dostupno svima, svatko može naučiti spasiti život, a građani su prva karika u lancu spašavanja života. Sudjelovanjem na edukacijama iz prve pomoći zajednice mogu postati samopouzdanije, sigurnije i otpornije.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana prve pomoći odnosi se na važnost cjeloživotnog učenja i uključuje sve dobne skupine - djecu, odrasle i starije osobe. Tema podsjeća i da je važno prevenirati socijalnu isključenost i u edukaciju uključiti osobe s invaliditetom, raseljene osobe i migrante, djecu i mlade koji žive u teškim životnim okolnostima, beskućnike i druge ranjive skupine.

Pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca razvija inkluzivnu edukaciju iz prve pomoći i pritom ukazuje na dodatne potrebe za širenjem aktivnosti i održavanjem kontinuirane edukacije, osobito organiziranjem tečajeva namijenjenim djeci i osobama starije životne dobi.
Podaci o svjetskoj populaciji koja stari pokazuju potrebu za određivanjem prioriteta i povećanjem broja tečajeva prve pomoći za osobe starije dobi. Udio stanovništva osoba starijih od 65 godina raste brže od svih ostalih dobnih skupina i procjenjuje se da će do 2050. godine, 16% svjetskog stanovništva biti starije od 65 godina, što je porast u odnosu na 11% u 2019. godini. Starije osobe imaju veću vjerojatnost za razvoj kardiovaskularnih bolesti poput moždanog ili srčanog udara a sa životnom dobi se povećava i broj ozljeda koje su povezane s padom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u 2010. godini,  69% pacijenata s moždanim udarom i više od 50% hospitalizacija uzrokovanih ozljedama prilikom pada, odnosi se na osobe starije od 65 godina.

Djeca su međutim izložena velikom riziku od nenamjernih ozljeda. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ozljede uzrokuju gotovo 950 000 smrti djece svake godine. 90% tih smrti uzrokovano je prometnim nesrećama, padovima, utapanjima i opeklinama.

Važno je naglasiti da edukacije iz prve pomoći značajno utječu na prevenciju ozljeđivanja pravilno zbrinjavanje ozljeda te prepoznavanje znakova naglo nastupajućih bolesti. Nacionalna društva Crvenog križa polako uvode trend mješovitog učenja prve pomoći koje je namijenjeno svim dobnim skupinama i skupinama sa specifičnim potrebama. 35% nacionalnih društava nudi takvu vrstu tečajeva, a takav trend kombiniranog učenja prve pomoći dodatno se ubrzava i razvija.

Edukacije prve pomoći doprinose društvu, pripremajući građane da budu samopouzdaniji, podržavajući i aktivniji u očuvanju zdravlja i sigurnosti, a kroz učenje vještina spašavanja života  također se pomaže razvijati empatija, samopouzdanje i spremnost pojedinaca na djelovanje.

Hrvatski Crveni križ sa svojim 131 društvom diljem Hrvatske provodi tečajeve prve pomoći. Samo prošle godine društva Crvenoga križa organizirala su 2.888 tečajeva na kojima su sudjelovale 33.453 osobe.

Tekst preuzet sa web stranica Hrvatskog Crvenog križa 

Susret darivatelja krvi Istarske županije

DRAGI DARIVATELJI POZIVAMO VAS NA SUSRET DARIVATELJA KRVI ISTARSKE ŽUPANIJE

TKO? DARIVATELJI KRVI ISTARSKE ŽUPANIJE

KADA?   01.10.2022.   OD 09.00 DO 17.00 SATI

GDJE?  DUBROVA LABIN

SPORTSKE DISCIPLINE:

-       MALI NOGOMET

-       CORNHOLE

-       POTEZANJE KONOPA

-       PIKADO

-       BRIŠKULA I TREŠETE

ZABAVA I RUČAK OSIGURANI!!!!

PRIJAVE: ROK DO 20.09.2022.

(radnim danom od 8.00 do 15.00 sati)

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA BUJE – 091/3772446

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA BUZET – 091/9728075

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA LABIN- 098/9237618

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA  PAZIN – 052/623405; 052/624079

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA POREČ – 099/5431013

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PULA- 091/2231038; 091/2231036

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ROVINJ -091/6245798

Natjecanje spasioca

Utorak, 9. kolovoza je u Puli u organizaciji Istarskog spasilačkog kluba "Boškarini" održano natjecanje spasioca u dvije discipline: osvajanje zastavica i štafeta. Štafetna utrka odvijala se u vodi i uključivala je tri natjecatelja u kojima je jedan predstavljao žrtvu koju su ostala dvojica (spasioci) morala tegliti i izvući iz vode. Druga disciplina u osvajanu zastavica odvijala se na pijesku. Nakon natjecanja proglašeni su najbolji uz podjelu medalja i nagrada, te zajednička druženje.

Galerija

12. kolovoza - Međunarodni dan mladih

Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza, a 2022. godina proglašena je i Europskom godinom mladih, što stvara priliku da istaknemo njihov doprinos i važnu društvenu ulogu i to u vremenima u kojim je niz vanjskih okolnosti nepovoljno utjecao direktno na mlade ostavljajući za sobom brojne negativne i zdravstvene i psihološke posljedice.
 
Uz sve navedeno i u svim uvjetima doprinos mladih Hrvatskog Crvenog križa od neupitne je važnosti za rast i razvoj Crvenog križa, ali i za realizaciju kako svakodobnih djelatnosti i usluga tako i aktivnosti uslijed odgovora na krizne situacije.

Ova godina od osobitog je značaja upravo za mlade Hrvatskog Crvenog križa jer naši mladi broje ravno 100 godina, od davne 1922. godine koja se smatra godinom osnutka Podmlatka Crvenog križa.
 
Pa pođimo u priču o prošlosti do sadašnjosti mladih Hrvatskog Crvenog križa...

Sudbina Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca još od svojega početka povezana je s mladim ljudima. U “Sjećanju na Solferino” utemeljitelj Pokreta Henry Dunant ostavio nam je svjedočenje o sudjelovanju djece i mladih u pružanju pomoći ranjenima, koje je i sam uključio u svoja nastojanja. S ciljem razvoja rada s mladima, Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca) u tadašnju Jugoslaviju poslala je predstavnicu američkog podmlatka Crvenog križa koja je Glavnom odboru Jugoslavenskog Crvenog križa u prosincu 1921. godine predstavila aktivnosti podmlatka. Na sjednici Glavnog odbora održanoj 28. siječnja 1922. godine usvojena su Pravila podmlatka Crvenog križa što se smatra i datumom osnutka podmlatka Crvenog križa.

Rad podmlatka u tom razdoblju obuhvaćao je: stjecanje higijenskih navika, poticanje i razvijanje humanih i socijalnih osjećaja kod školske djece te socijalne i zdravstvene aktivnosti. Za učenice viših razreda srednjih i stručnih škola održavali su se tečajevi za buduće majke. U srednjim školama održavali su se i tečajevi za njegu bolesnika i tečajevi prve pomoći. Za učiteljice su se održavali tečajevi iz kućne i školske higijene, tečajevi za vođenje i uređenje školskih kuhinja te tečajevi za organiziranje ljetovanja i zimovanja. Školske kuhinje također su jedna od značajnih djelatnosti u tom razdoblju. U početku su školske kuhinje osnivane u manje razvijenim krajevima i u krajevima pogođenima elementarnim nepogodama, a kasnije i u drugim školama. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata članovi podmlatka Crvenog križa sudjelovali su u već spomenutim aktivnostima te ih nastavili razvijati i širiti.
 
U novije vrijeme, nakon što su 1994. godine prikupljeni podaci o postojećim organizacijama mladih, početkom 1995. godine izrađen je okvirni program rada mladeži Hrvatskog Crvenog križa kojeg je prihvatilo Ministarstvo prosvjete i športa koje je svim osnovnim i srednjim školama preporučilo suradnju s Hrvatskim Crvenim križem. Uz pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Njemačkog Crvenog križa tijekom 1994. godine osposobljeni su prvi voditelji seminara za obuku mladih. Edukacije su se počele redovito provoditi u društvima Crvenog križa, a ubrzo su s djelovanjem započeli i klubovi mladih.
Mlade Hrvatskog Crvenog križa danas čine članovi do 30 godina starosti (učenici, studenti i mladi građani) koji djeluju u skladu s načelima Crvenog križa, Statutom Hrvatskog Crvenog križa i Pravilnikom o radu mladih Hrvatskog Crvenog križa. Mladi Hrvatskog Crvenog križa dijele se na: podmladak (djeca do završetka osnovne škole) i mlade osobe (od završetka osnovne škole do navršenih 30 godina života).
 
Mladi su uključeni u gotovo sve aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa i predstavljaju okosnicu volontera. Aktivnosti za mlade i s mladima provode se pri društvima Crvenog križa, ali i u osnovnim i srednjim školama, vrtićima te fakultetima, pri raznim udrugama i institucijama.

U društvima Crvenog križa djeluju klubovi u kojima mladi proširuju svoja znanja, jačaju vještine i kapacitete te provode aktivnosti na dobrobit cijele zajednice. Mladi već desetljećima djeluju i u terenskim jedinicama čija je svrha stjecanje osnovnog znanja potrebnog za djelovanje u kriznim situacijama. Prvi klub osnovan je 1995. godine u Bujama, a prema godišnjem izvješću za 2021. godinu trenutno su aktivna 43 kluba mladih i 10 terenskih jedinica.
 
Hrvatski Crveni križ prepoznat je kao nositelj humanitarnog odgoja učenika u školama. Cilj tog programa je razvijanje osjećaja humanosti, tolerancije, suosjećanja i odgovornosti za sebe i zajednicu i svijesti o potrebi zdravog načina života te priprema za izvanredne situacije, podizanje ekološke svijesti, prevencija trgovanja ljudima i poticanje na volontiranje. Od 1997. godine organiziraju se natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa koja su od 2002. godine uvrštena u Vremenik natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Danas mladi Hrvatskog Crvenog križa djeluju kroz Skupštinu i Odbor mladih Hrvatskog Crvenog križa. Skupština mladih Hrvatskog Crvenog križa, koja u trenutnom 3. sazivu broji 64 predstavnika, osnovana je 19. ožujka 2016. godine nakon što je Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 22. listopada 2015. godine usvojio Strategiju uključivanja mladih Hrvatskog Crvenog križa.
 
Aktivnosti koje se provode s mladima i za mlade omogućuju im da izrastu u mlade ljude koji samouvjereno i odgovorno sudjeluju u društvenim procesima te su aktivni sudionici zajednica u kojima žive.

Tekst preuzet sa službenih stranica Hrvatskog Crvenog križa